Zašto neki ljudi reagiraju na zračenje?
Neki se ljudi često žale na cijeli niz simptoma kada se nalaze u blizini elektromagnetskih polja, poput onih izazvanih dalekovodima ili baznim stanicama. Njihova se iskustva često navode kao jedan od “dokaza” o štetnosti elektromagnetskog zračenja. No, sva do sad provedena istraživanja pokazala su zanimljive rezultate – ljudi koji vjeruju da su osjetljivi na zračenje imali su simptome kad god su vjerovali da su pod zračenjem, čak i kada nisu bili.
U dva velika eksperimenta, provedena 2007. i 2010., znanstvenici su proveli “dvostruko slijepi” eksperiment, u kojem su istraživali pojavu simptoma u prisustvu elektromagmentskog zračenja. Dvostruko slijepi eksperiment znači da ni sudionici niti ispitivači nisu znali tko je izložen zračenju, a tko nije.
Osjetljivost i poteškoće
Osjetljivi sudionici žalili su se na bojne boljke, navodno izazvane zračenjem: glavobolje, bolove, osjet grijanja lica ili uha, nadraživanje kože, probleme s razmišljanjem i druge. Neki su za simptome krivili mobitele, neki bazne stanice, neki routere za bežične mreže, neki sva računala.
Osim osjetljivih sudionika, u eksperimentu su sudjelovali i ljudi koji nisu prijavljivali nikakve simptome, kao kontrolna skupina. Svi zajedno podijeljeni su u dvije grupe, u kojima su bili i “osjetljivi” i “neosjetljivi”, te su ih uvjerili kako su izloženi zračenju povezanim s mobilnim komunikacijama.
Specifično, bili su izloženi ili pravim baznim stanicama, koje su zračile GSM ili UMTS frekvencijama, ili lažnim baznim stanicama, koje uopće nisu zračile. Pritom su ispitivači pitali sudionike misle li da su stanice uključene ili ne, te se raspitivali oko pojave simptoma. Kako ni ispitivači nisu znali koje su stanice prave, a koje lažne, nisu mogli nesvjesno utjecati na sudionike.
Nocebo efekt
Rezultati su bili iznenađujući i zanimljivi. Osobe koje su vjerovale da su osjetljive na elektromagnetsko zračenje prijavljivale su lošije zdravstveno stanje i simptome tokom cijelog eksperimenta. No, niti oni niti kontrolna skupina nisu mogli točno procijeniti kada su stvarno bili izloženi zračenju, a kada su bili pored lažnih antena.
Zračenje, dakle, gotovo sigurno nije uzrokovalo simptome “osjetljivih” osoba, no to ne znači da njihovi simptomi nisu bili stvarni. Ispitanici gotovo sigurno nisu lagali o svojim simptomima, a neki su bili toliko ekstremni da su ih ometali i u svakodnevnim aktivnostima.
Znanstvenici Stacy Eltiti, Denise Wallace i kolege stoga su 2018. proučili moguće uzročnike, i u studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Psychology došli do zaključka kako je najvjerojatnije bila riječ o – nocebo efektu.
Nocebo efekt nalik je placebo efektu – naši mozgovi, očekujući negativne simptome, katkad ih osjećaju i kada ne postoji objektivan razlog za njih. Relativno je dobro zabilježen u testiranju lijekova, kada bi pacijenti, upoznati sa svim mogućim nuspojavama, počeli osjećati neke od nuspojava, iako su bili dio kontrolne skupine i zapravo su dobivali inertnu tvar umjesto lijeka na koji su upozoreni.
Samo zato što se radi o subjektivnom doživljaju ne znači da simptome treba ignorirati. Baš kao što placebo lijek – inertna tvar za koju pacijent vjeruje da će mu pomoći – može mjerljivo i objektivno poboljšati zdravstveno stanje pacijenata, tako i nocebo može dovesti do objektivnih i mjerljivih znanstvenih problema.
Dodatna edukacija
Australski onkolog G.W. Milton još je 1973. opazio, na uzorku od više od tisuću pacijenata s melanomom, kako su neki njegovi pacijenti negativno reagirali i “oprostili se sa životom” čim su čuli dijagnozu. Prema Miltonu, ta mala skupina pacijenata preminula bi i prije nego što bi se bolest razvila do malignog stadija koji bi mogao uzrokovati smrt.
Mehanizmi putem kojih nocebo efekt djeluje izravno na zdravlje još nisu poznati i u fazi su istraživanja. Jedna od mogućnosti je da iščekivanje negativnog efekta uzrokuje anksioznost, i povišene razine hormona, zbog čega osobe budu osjetljivije na podražaje. Koji god uzrok bio, nocebo zahtijeva ozbiljan pristup i pažnju liječnika, i ne bi ga se smjelo ignorirati dokle god uzrokuje simptome.
Kod nekih osoba pomaže dodatna edukacija o uzročnicima, nekima pomaže i komunikacija s liječnikom, a kod nekih simptomi počnu popuštati čim razumiju sam pojam nocebo efekta. Ukoliko poznajete osobu koja ima simptome za koje vjeruje da su posljedica elektromagnetskog zračenja, svakako ju uputite liječniku – možda je uzročnik simptoma neka akutna ili kronična bolest, a možda je jednostavan nocebo efekt, koji bi mogao nestati čim im se objasni kako do njega dolazi.
