Tehnologija nam otvara mogućnosti kvalitetnijeg obrazovanja, međunarodne suradnje, dostupnijih informacija
Od samih početaka Algebre, bili smo svjesni da ćemo uspjeti budemo li se oslanjali na najnovije spoznaje kad je riječ o obrazovanju i obrazovnim procesima, ali i modeliranju programa za buduća zanimanja. Radimo to neprekidno, otkako smo krenuli s obrazovnim programima Algebre, a jednako smo otvoreni prema svemu što tehnologija donosi i danas, kad razvijamo programe zanimanja koja će se pojaviti za par godina, kada 5G tehnologija bude široko dostupna. Tu vidimo svoje mjesto: prepoznajemo mogućnosti (iako sasvim sigurno ne možemo previdjeti sve primjene i razviti sve scenarije) koje tehnologija otvara i činimo ih dostupnima našim korisnicima u vidu obrazovnih programa. Na primjer, IoT (Internet of Things). Za punu implementaciju tog koncepta doista je potrebna 5G mreža koja dolazi, a potrebni su i ljudi koji će biti sposobni razvijati sve te pametne sustave – i najvažnije, shvatiti prednosti koje oni otvaraju.
Kad je riječ o samom obrazovanju, Algebra je bila spremna za online nastavu i ranije. I ranije smo koristili online nastavu za specifične projekte tako da smo se relativno brzo prebacili na nove uvjete održavanja nastave. Ali proces nije bio bezbolan. Koliko god vjerujem u tehnologiju i u korištenje online alata i u obrazovanju, toliko postoji čitav niz problema zbog kojih vjerujem da obrazovanje nikada neće biti posve digitalno. Idealan je model – kako ga danas vidim – hibrid klasičnog načina, s osobnim kontaktom studenata i profesora, i online nastave, predavanja, projekata.
Prvi je problem disciplina. Nije moguće steći kvalitetno obrazovanje usput – potrebno je odrediti vrijeme za učenje, praktičan rad, promišljanje.
Drugi je problem manjak osobnog kontakta. I to se vidjelo tijekom ovog lockdowna. Nakon nekog vremena, ljudima je iscrpljujuće koristiti online tehnologiju.
A treći je problem što online nastava traži posve drugačije modele učenja i modeliranje ishoda učenja. Ne može se samo predavanje prebaciti na online kanale – i to nikakva tehnologija ne može riješiti. Obrazovanje moramo promišljati sukladno mediju koji se koristi. A to su sve izazovi kojima se ozbiljna sveučilišta diljem svijeta već danas bave, i kojima se mi u Algebri bavimo već dugo. Neka rješenja su poznata, neka se tek naziru, i to je proces u kojem otkrivamo što sve moramo promijeniti da bismo tehnologiju doista stavili u službu obrazovanja na najbolji način za sve uključene.
Optimist sam i vjerujem da problemi uvijek dovedu do novih, revolucionarnih rješenja, do promjena paradigme. Vjerujem da će 5G otvoriti vrata drugačijem obrazovanju. Brzina prijenosa informacija i niska latencija mreže dovest će do toga da će se neki dijelovi praktičnog rada doista moći odraditi digitalno. Vidim mogućnosti bolje suradnje, posebno u praktičnom dijelu nastave. Vidim i mogućnost uključivanja stručnjaka iz inozemstva, posebno u praktičnom dijelu rada. To je sve zamisliva budućnost.
Vidim mogućnost da obrazovanje bude dostupnije, posebno visoko obrazovanje. Ljudi će moći ostati živjeti u svom rodnom kraju i pohađati svjetska sveučilišta. Moći će se podići kvaliteta obrazovnih programa zahvaljujući online suradnjama s visokim sveučilištima diljem svijeta.
To je budućnost koju sada vidim. Ali siguran sam da će 5G otvoriti čitav niz mogućnosti koje sada uopće ne mogu zamisliti. Novi programi, nova zanimanja, novi pristupi… sve ćemo to otkrivati kada počnemo koristiti tehnologiju. Očekuje nas uzbudljivo vrijeme.
Hrvoje Balen, član uprave Visokog učilišta Algebra
