Svi članci
objavljeno 02. 03. 2020.

Što je istina o uvođenju 5G tehnologije u Austriji?

Kako funkcionira uvođenje 5G tehnologije u Austriju i s kojim se poteškoćama ondje suočavaju? Plus, odgovori na pitanja koja vas sigurno zanimaju.

5G nije nova „tehnologija”

Margit Kropik, izvršni direktor Foruma za mobilne komunikacije (FMK) istaknuo je da 5G zapravo nije nova tehnologija u pravom smislu, već novi, znatno učinkovitiji transmisijski protokol. To znači da bi se, ne samo brzina prijenosa podataka, već prije svega, vrijeme latencije za mobilni prijenos znatno poboljšalo u usporedbi s 4G (LTE).

Uvođenje 5G-a u Austriju nužno je iz nekoliko razloga, iako su kapaciteti današnjih mreža još uvijek zadovoljavajući: prema Kropiku, broj mobilnih podataka godišnje se povećava za 100%, što znači da će se uskoro dosegnuti granica kapaciteta mreže.

Uz znatno manju latentnost u jednoznamenkastom milisekundnom rasponu, sada bi bila moguća i vremenski kritična komunikacija stroja.

I općenito, prema Kropiku, „zadaća je operatera proizvesti mreže mobilnih telefona koje omogućuju inovacije. Tržište određuje što je to i što će prevladati među potrošačima, u industriji i gospodarstvu.”

Teško da su potrebna nova nalazišta – nema „više ili nepoznatih frekvencija”

Nove antene ili korištenje postojećih?

Krupik je oštro kritizirao samoproglašene stručnjake koji govore o „tisućama novih antena” emitirajući na „većim frekvencijama”. Prema Kropiku, ovo su gluposti. 5G trenutačno radi na 3,6 GHz u Austriji. U stvari, postojeće lokacije bit će pretvorene ili proširene, a u bliskoj će budućnosti na dražbi biti ponuđeni frekvencijski pojasevi 700MHz (0,7 GHz), 1,5 i 2,1 GHz. Za usmjereni radio trenutno se koristi frekvencijski raspon od 26 GHz o kojem se mnogo raspravljalo, uporaba mobilnog radija je još uvijek otvorena i nije čak ni usklađena.

5G i rast BDP-a

Prema studiji Arthura D. Litta, uvođenje 5G-a donijet će godišnji rast BDP-a od oko 4 milijarde EUR i dodatnih oko 35.000 novih radnih mjesta do 2030. To se postiže modernizacijom danas infrastrukturno ugroženih regija i znatno poboljšanom klimom za istraživanje i razvoj, novoosnovana poduzeća i izravna strana ulaganja.

Više zračenja na trećoj decimalnoj točki nakon nule

Krupik ne prihvaća argument mobilnih radijskih kritičara da 5G donosi „više radijacije”. Zato što je to, prema Kropiku, rasprava o „trećoj decimalnoj točki nakon nule”. Maksimalna vrijednost koja se trenutačno mjeri na 450 mjernih točaka diljem Austrije iznosi samo 0,9% dozvoljene granice. S uvođenjem 5G, ta bi se vrijednost povećala za otprilike 0,4 postotna boda na oko 1,3%.

Prof. dr. Alexander Lerchl, biolog na Sveučilištu Jacobs u Bremenu, u Njemačkoj, naglašava da se granični koncept izloženosti radijskih polja preporučen od strane WHO-A i obvezujući u Austriji odnosi i na 5G, naravno. Jer je, prema Lerchlu, sama emisija, a ne transmisijski protokol, naravno relevantna za vrednovanje. Lerchl je također objasnio da je koncept granice izloženosti rezultat višedesetljetnog istraživanja. Međutim, primjenjive granične vrijednosti još nisu ključne: one predstavljaju petinu stvarnog „biološkog praga”, odnosno vrijednost od koje dolazi do učinka. Taj učinak je mjerljivo zatopljenje tjelesnog tkiva i nije sam po sebi štetan za zdravlje, budući da temperatura tijela raste za 2 stupnja, primjerice tijekom sportskih aktivnosti.

Problematične studije?

Već neko vrijeme oko 200 liječnika diljem svijeta upućuje kritike provedenim studijama o radu 5G mreže. Jedna od takvih je i studija koja ukazuje na povećanu stopu incidencije raka u blizini mobilne radio postaje. Međutim, to je učinjeno s jednom velikom pogreškom: pretpostavljena mobilna stanica uopće nije postojala tijekom razdoblja promatranja studije. Korelacije su se mogle dobiti iz statistike iz nekoliko drugih ispitivanja, ali uzročno-posljedična veza nije se mogla dokazati i ispitivanja se nisu mogla reproducirati. Druge studije, kao što je kritično citirana studija NTP-a, dale su kontroverzne rezultate. U svakom slučaju, NTP studija nije od velike pomoći jer su eksperimentalne životinje bile izložene znatno iznad granice izloženosti, a u nekim slučajevima čak i iznad bioloških pragova.

Kancerogenost mobilnih komunikacija apsolutno je isključena s biofizičkog stajališta

Koristeći takozvani „fotoelektrični efekt”, za koji je Albert Einstein dobio Nobelovu nagradu za fiziku, Lerchl je pokazao zašto radijska polja ne mogu biti kancerogena. Radio-polja su preslab faktor od 500.000 za ionizirati molekule, ali to bi bilo potrebno oštetiti DNK.

„Samo iz fizičkih razloga”, kaže Lerchl, „potpuno je nemoguće da elektromagnetska polja u pokretnoj komunikaciji imaju ionizirajuće učinke. Aktiviranje bolesti takvim poljima i ionizirajući efekti, npr. oštećenje DNK genetskog materijala je isključeno biofizički.” I: ‘ni eksperimentalna ispitivanja na životinjama ni klinička ispitivanja ne pružaju dokaze o povećanim stopama bolesti, povećanim stopama tumora ili većoj smrtnosti od izloženosti elektromagnetskim poljima iz mobilnih komunikacija. Sa znanstvenog stajališta, trenutno nema razloga za zabrinutost!“

Također tko kaže da vjerojatno neće dobiti dijagnozu raka zbog radija

U 2011. godini IARC Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificirao je „elektromagnetska polja visoke frekvencije” te je zbog manje kontradiktornih istraživanja najniža razina, to jest klasa „2B” – „moguće kancerogeno”. Međutim, to znači da se vjerojatno neće razboljeti zbog radio polja. Također, u 2B postoji: Ginkgo biloba, kokosovo ulje, aloe vera, kiselo povrće i rad u službi pranja rublja (agenti razvrstani po IARC monografijama). Lerchl zaključuje: „IARC si nije učinio uslugu jer „moguće kancerogeno” može značiti ništa i ništa i ne nudi stanovništvu nikakvu orijentaciju!”

Sljedeći članak

  • bazne stanice
  • medicina
  • mobiteli
  • zračenje

Kako tehnologija utječe na zdravlje

Objavljeno 02. 03. 2020.

Ne možeš pronaći svoj odgovor?

Postavi nam pitanje.

Zatvori
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors
pitanja