Trebamo li se bojati 5G tehnologije?

Čovjek je od svoga postanka izložen elektromagnetskom zračenju. To je zračenje prirodnih izvora (npr. zračenje sunca ili kozmičko zračenje). Svako tijelo koje se nalazi na temperaturi višoj od apsolutne nule (0 kelvina; -273,15 stupnjeva Celziusa) zrači elektromagnetsku energiju. Elektromagnetski spektar je beskonačan, a čovjek svojim osjetilima može osjetiti tek jedan njegov mali dio kao npr. vidljivu svjetlost ili toplinu.

Strah od novoga i nepoznatoga posve je uobičajen i normalan. Svaka promjena i novost može izazvati strah, a takav strah može se odagnati jedino upoznavanjem s onime što strah izaziva. Elektromagnetski valovi na frekvencijama koje se rabe za pokretne komunikacije pa tako i za 5G ne mogu se detektirati našim osjetilima. Zbog toga nastaje strah da smo izloženi nečemu što je jako štetno. Međutim, visokofrekvencijska elektromagnetska polja na kojima se osnivaju mobilni komunikacijski sustavi nisu nešto novo i samo po sebi loše za čovjeka. Čovjek je od svoga postanka izložen elektromagnetskom zračenju. To je zračenje prirodnih izvora (npr. zračenje sunca ili kozmičko zračenje). Svako tijelo koje se nalazi na temperaturi višoj od apsolutne nule (0 kelvina; -273,15 stupnjeva Celziusa) zrači elektromagnetsku energiju. Elektromagnetski spektar je beskonačan, a čovjek svojim osjetilima može osjetiti tek jedan njegov mali dio kao npr. vidljivu svjetlost ili toplinu. Čovjekov se organizam tijekom evolucije uglavnom prilagodio razinama prirodnih izvora zračenja. Većina se štetnog elektromagnetskog zračenja koje dolazi iz svemira (uključujući i ono od Sunca) apsorbira u atmosferi, u ozonskom omotaču.

Razvojem tehnike i tehnologije i čovjek je počeo proizvoditi elektromagnetske valove. Od trenutaka kad su Hertz, Tesla i Marconi izradili svoje izume, nalazimo se izloženi i tom dodatnom zračenju. Takvo se zračenje pridodaje onom prirodnom i možemo ga smatrati svojevrsnim zagađenjem. U svijesti prosječnog čovjeka elektromagnetsko se zračenje povezuje uz radiokomunikacijske sustave. Spomen riječi “zračenje” najčešće izaziva i negativne asocijacije, kao da je zračenje uvijek štetno. Kod elektromagnetskih valova razlikujemo ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Energijski kvanti ionizirajućeg zračenja imaju dovoljnu energiju za ionizaciju atoma i molekula u ljudskom organizmu. Ta je energija dovoljna za oštećenje stanica i nasljednih informacija sadržanih u kromosomima. Takvo zračenje su npr. gama-zrake koje nastaju pri raspadu atoma i pri nuklearnoj eksploziji ili rentgenske zrake (poznate i kao X-zrake) koje se rabe npr. u medicinskoj dijagnostici. Naravno, nije svo elektromagnetsko zračenje tako opasno. Na frekvencijama koje koristimo u osobnim komunikacijskim uređajima (mobitel) energijski su kvanti više od milijun puta manji od onih kod ionizirajućeg zračenja, pa ne mogu izazvati oštećenja stanica. Takvo se zračenje zato naziva neionizirajućim.

Kod neionizirajućeg zračenja, na frekvencijama na kojima rade uređaji pokretnih komunikacija, jedini je dokazani učinak zagrijavanje tkiva. Međutim, propisi o zaštiti od elektromagnetskih polja utvrdili su vrlo stroge granice i takvo zagrijavanje pri normalnoj uporabi mobilnih uređaja ne možemo osjetiti. Temeljna ograničenja u području frekvencija pokretnih komunikacija za profesionalnu izloženost utvrđena su kao razine apsorbirane snage koje su 10 puta manje od onih kod kojih temperatura tkiva poraste za 1 stupanj Celzijusa tijekom izlaganja od 30 minuta. Za pučanstvo ta je razina još 5 puta manja, tj. 50 puta manja od spomenute snage koja izaziva porast temperature tkiva za 1 stupanj Celzijusa.

Utjecaj visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljude i druga živa bića proučava se već više od 70 godina, negdje od kraja Drugog svjetskog rata. Kako će tehnologija 5G u svome početku biti evolucija postojećeg sustava 4G, mnogi rezultati dosadašnjih istraživanja utjecaja elektromagnetskih polja na ljude mogu se primijeniti i na 5G.

Napravljene su mnoge studije koje proučavaju utjecaj elektromagnetskih polja ovisno o frekvenciji, snazi i vremenu izloženosti na stanice, tkiva i žive organizme. Na osnovi tih je studija ICNIRP (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection) donio preporuke za ograničavanje izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima. Te su preporuke utemeljene na toplinskim učincima visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja, jer niti jedan od ne-toplinskih učinaka koji su proučavani nije nedvojbeno znanstveno potvrđen. Naravno, time istraživanja nisu završena. Ona se još uvijek provode u cijelom svijetu i novi se rezultati i spoznaje rabe za dopunjavanje zaštitnih mjera. Određivanje i eventualne izmjene dopuštene razine izloženosti elektromagnetskim poljima moraju biti utemeljene na medicinskim i biomedicinskim istraživanjima koja moraju ustanoviti dovoljnu razinu korelacije između uzroka, tj. određene razine elektromagnetskog polja, i posljedice, tj. nekog biološkog učinka.

U zaštitu ljudi od izloženosti elektromagnetskim poljima uključena su i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IARC (Interantional Agency for Research on Cancer). IARC je elektromagnetska polja svrstao u kategoriju 2B. U toj se kategoriji nalaze agensi za koje nije znanstveno dokazano da ne uzrokuju maligne bolesti kod ljudi. Samo usporedbe radi, u kategoriji 2B prema IARC-u se od svima poznatih tvari nalazi i kava. Naravno, kategorizacija prema IARC-u nije definitivna i pojedini se agens može premjestiti u drugu kategoriju na osnovi novih znanstvenih dokaza. Dakle, istraživanja su još u tijeku i građani nisu prepušteni na milost međunarodnih korporacija ili lobija. Svrstavanjem elektromagnetskih polja visokih frekvencija u kategoriju 2B IARC je dao dodatni poticaj za daljnja istraživanja na tome području, posebno za odobravanje novih studija i većih financijskih sredstava za istraživačke skupine.

Kod interpretacije rezultata znanstvenih istraživanja i studija također treba biti oprezan. Na internetu su često dostupni samo sažetci takvih studija u kojima se u nekoliko rečenica sažima materijal od više desetaka ili stotina stranica. Takvi sažetci rijetko iznose cijelu diskusiju samih autora o eventualnim nedostatcima primijenjene metode, odabranog uzorka ili činitelja koji su mogli utjecati na rezultat. Osim toga, važan je i faktor odjeka časopisa u kojem su rezultati objavljeni, kao i vjerodostojnost institucije ili laboratorija iz kojega su autori. Uza sve to, da bi rezultat bio prihvaćen kao znanstveni dokaz, mora biti moguće ponoviti rezultate istraživanja u drugom, neovisnom laboratoriju ili istraživačkoj skupini. Sve to zahtijeva vrijeme te velike ljudske i financijske resurse, pa zato javnost često dobiva dojam da se na istraživanjima ne radi dovoljno ili da je na djelu neka zavjera koja zataškava one rezultate koji “dokazuju” njihova preduvjerenja.

Jedan od čestih primjera namjerne ili nenamjerne pogrešne interpretacije rezultata neke studije je studija na osnovi koje je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) promijenila klasifikaciju visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja u skupinu 2B. Taj se dokument često ističe pri protivljenju postavljanju baznih postaja u urbanim područjima. Međutim, ta je studija proučavala učinke zračenja mobilnog telefona uz glavu korisnika, a ne zračenje baznih postaja. Zbog razlike u udaljenostima, mobitel uz glavu proizvodi mnogo veću razinu gustoće snage nego bilo koja bazna postaja.

Konačno možemo zaključiti da razloga za strah nema. Kao i svaku novu tehnologiju 5G treba upoznati i slijediti preporuke za sigurnu uporabu. Dosadašnje spoznaje iz medicine i biomedicine tvrde da, ako se poštuju propisana ograničenja razina elektromagnetskog polja, neće biti nepoželjnih posljedica za zdravlje ljudi. Ako smo zabrinuti zbog izloženosti visokofrekvencijskim elektromagnetskim poljima i želimo smanjiti svoju izloženost, možemo primijeniti dva osnovna pravila: 1. odmaknuti izvor elektromagnetskog polja od svoga tijela, jer gustoća snage opada s kvadratom udaljenosti i 2. skratiti vrijeme uporabe izvora elektromagnetskog polja.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Ne možeš pronaći svoj odgovor?

Postavi nam pitanje.

Zatvori
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages
pitanja