5G je osnova za IoT, Internet of Things ili Internet stvari, gdje će većina stvari u čovjekovoj okolini biti umrežena. Na takvoj umreženoj okolini osnivaju se ideje pametnog doma (Smart Home), pametnog grada (Smart City), energetska učinkovitost, zelene tehnologije, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te održivi razvoj društva.

Uvođenje tehnologije 5G u tehnološkom je smislu više evolucija, nego revolucija. U početku će se rabiti zajedno s postojećim sustavom 4G. Koristit će se isti ili tek nešto širi pojasevi frekvencija, isti modulacijski postupci i izlazne snage. Kako bi se povećao kapacitet i brzina prijenosa podataka bazne postaje će se rekonstruirati i izgraditi nove na područjima gdje će trebati osigurati bolje pokrivanje ili veći kapacitet, naravno uz po zakonu obavezne dozvole, prva i periodička mjerenja razina elektromagnetskih polja, itd. Dakle, ne treba se bojati neželjenih posljedica za zdravlje ljudi, jer već su u primjeni zakoni i pravilnici koji reguliraju izloženost ljudi elektromagnetskim poljima. Uz uporabu novih pametnih telefona prilagođenih tehnologiji 5G, iskustvo korisnika pri uporabi mobilnih mreža bit će bolje.

Tehnologija 5G omogućit će spajanje i drugih bežičnih uređaja na istu mobilnu mrežu, tako da će u budućnosti omogućiti npr. daljinski nadzor zdravlja te pomoć starijim i nemoćnim osobama, povezivanje bežičnih mreža osjetila za npr. nadzor zagađenja, optimiranje gradskog prometa, nadzor agrotehničkih sustava i stanja usjeva, zaštitu od požara, autonomnu vožnju, itd. Jedna od glavnih novosti u odnosu na postojeće sustave pokretnih komunikacija koju će omogućiti tehnologija 5G je izravna komunikacija stroja sa strojem, bez potrebe za čovjekom kao posrednikom. To je osnova za IoT, Internet of Things ili Internet stvari, gdje će većina stvari u čovjekovoj okolini biti umrežena. Na takvoj umreženoj okolini osnivaju se ideje pametnog doma (Smart Home), pametnog grada (Smart City), energetska učinkovitost, zelene tehnologije, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te održivi razvoj društva. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života i zaštititi okoliš.

Ono što posebno zabrinjava javnost jest najava uporabe frekvencije od više desetaka gigaherca (npr. 27 GHz, 38 GHz) za mrežu 5G. Međutim, s porastom frekvencije elektromagnetskog vala dubina prodiranja u ljudski organizam sve je manja, tako da je u stvari najizloženiji organ koža, a npr. mozak je već na postojećim frekvencijama pokretnih komunikacija vrlo malo izložen. Kod još viših frekvencija prodiranje elektromagnetskog vala u tijelo pa time i djelovanje na tkiva i unutarnje organe bit će minimalno baš zbog vrlo male dubine prodiranja. Kao i dosadašnji sustavi mobilnih komunikacija i mreža 5G osniva se na nizu baznih postaja. Za ispravan rad mreže pokretnih komunikacija izuzetno je važno gdje se postavljaju bazne postaje. Svaka bazna postaja svojim signalom pokriva određeno geografsko područje i omogućuje povezivanje s mobilnim korisnicima koji se nalaze na tome području. Planiranje mreže i lokacija baznih postaja složen je zadatak koji zahtijeva visokoobrazovane stručnjake i profesionalne programske alate. Namjena baznih postaja je omogućiti povezivanje svakog pojedinog mobilnog telefona ili računala u bežičnu komunikacijsku mrežu kojom se zatim prenose podatci između krajnjih korisnika. Stoga bazne postaje moraju biti tamo gdje su korisnici mobilnih mreža. Što je veća gustoća korisnika, to mora biti i više baznih postaja kako bi se ostvario potreban kapacitet mreže i kako bi svi korisnici uvijek mogli ostvariti kvalitetnu i brzu vezu. Svaka bazna postaja ima neki najveći kapacitet prijenosa podataka. To znači da, ako u jednom trenutku broj korisnika na geografskom području kojeg bazna postaja pokriva postane prevelik, neki od korisnika neće moći rabiti mobilnu mrežu, odnosno neće moći telefonirati, slati poruke, pregledavati mrežne stranice i sl. Domet signala smanjuje se s porastom frekvencije. Dakle, za sustav pokretnih komunikacija koji radi na višoj frekvenciji trebat će više baznih postaja kako bi se pokrilo isto geografsko područje u odnosu na sustav koji radi na nižoj frekvenciji. Sustav pokretnih komunikacija koji radi na višoj frekvenciji imat će više ćelija od kojih svaka pokriva manje područje, a time i manji broj korisnika. Zato će svaki pojedini korisnik imati na raspolaganju veći kapacitet i brzinu prijenosa podataka. Domet signala bazne postaje je do nekoliko stotina metara, a u naseljenim mjestima, među zgradama je i manji.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Uz primjenu umjetne inteligencije 5G će omogućiti neslućene razmjere automatizacije u svim vidovima života, od industrije, poljoprivrede, ribarstva, do brige za starije osobe i svakodnevnih poslova u kućanstvu. Druga su novost komunikacije s vrlo malom latencijom i s vrlo visokom pouzdanošću čime će se omogućiti daljinsko upravljanje u realnom vremenu. Ovdje primjenu nalazimo u telemedicini, npr. kirurškim zahvatima koji se odvijaju na daljinu, pomoću robota ili u autonomnim vozilima koja više neće trebati vozača.

Govor, glazba, tekst, slike, video, sve su to podatci koji se prenose mobilnim mrežama. Naizgled, postojeće mobilne mreže osiguravaju dovoljno veliku propusnost za sve veće količine podataka koji se prenose. Međutim, analize pokazuju da se količina podataka iz godine u godinu udvostručuje. To zahtijeva neprestanu nadogradnju infrastrukture mobilnih mreža. Ako dosadašnjim korisnicima pridodamo strojeve i senzore koji će rabiti mrežu 5G, porast količine podataka još će se više ubrzati. Dakle, bez napretka tehnologije mobilnih komunikacija vrlo brzo bi došlo do zagušenja i uporaba mobilnih mreža na način na koji smo sada navikli više ne bi bila moguća.

Kao nadogradnja postojećih mreža, 5G donosi dvije važne novosti. Prva je već spomenuta komunikacija stroja sa strojem, gdje će se izmjena informacija odvijati bez potrebe za djelovanjem čovjeka kao posrednika. Uz primjenu umjetne inteligencije to će omogućiti neslućene razmjere automatizacije u svim vidovima života, od industrije, poljoprivrede, ribarstva, do brige za starije osobe i svakodnevnih poslova u kućanstvu. Druga su novost komunikacije s vrlo malom latencijom i s vrlo visokom pouzdanošću čime će se omogućiti daljinsko upravljanje u realnom vremenu. Ovdje primjenu nalazimo u telemedicini, npr. kirurškim zahvatima koji se odvijaju na daljinu, pomoću robota ili u autonomnim vozilima koja više neće trebati vozača.

S današnje točke gledišta može nam se činiti da nam tehnologija 5G nije potrebna, međutim kada se naučimo na prednosti koje donosi nećemo biti spremni od nje odustati. Tko je danas spreman odustati od mobilnog telefona i opet rabiti telefonsku govornicu? Tko je spreman automobil zamijeniti zaprežnim kolima?

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Čovjek je od svoga postanka izložen elektromagnetskom zračenju. To je zračenje prirodnih izvora (npr. zračenje sunca ili kozmičko zračenje). Svako tijelo koje se nalazi na temperaturi višoj od apsolutne nule (0 kelvina; -273,15 stupnjeva Celziusa) zrači elektromagnetsku energiju. Elektromagnetski spektar je beskonačan, a čovjek svojim osjetilima može osjetiti tek jedan njegov mali dio kao npr. vidljivu svjetlost ili toplinu.

Strah od novoga i nepoznatoga posve je uobičajen i normalan. Svaka promjena i novost može izazvati strah, a takav strah može se odagnati jedino upoznavanjem s onime što strah izaziva. Elektromagnetski valovi na frekvencijama koje se rabe za pokretne komunikacije pa tako i za 5G ne mogu se detektirati našim osjetilima. Zbog toga nastaje strah da smo izloženi nečemu što je jako štetno. Međutim, visokofrekvencijska elektromagnetska polja na kojima se osnivaju mobilni komunikacijski sustavi nisu nešto novo i samo po sebi loše za čovjeka. Čovjek je od svoga postanka izložen elektromagnetskom zračenju. To je zračenje prirodnih izvora (npr. zračenje sunca ili kozmičko zračenje). Svako tijelo koje se nalazi na temperaturi višoj od apsolutne nule (0 kelvina; -273,15 stupnjeva Celziusa) zrači elektromagnetsku energiju. Elektromagnetski spektar je beskonačan, a čovjek svojim osjetilima može osjetiti tek jedan njegov mali dio kao npr. vidljivu svjetlost ili toplinu. Čovjekov se organizam tijekom evolucije uglavnom prilagodio razinama prirodnih izvora zračenja. Većina se štetnog elektromagnetskog zračenja koje dolazi iz svemira (uključujući i ono od Sunca) apsorbira u atmosferi, u ozonskom omotaču.

Razvojem tehnike i tehnologije i čovjek je počeo proizvoditi elektromagnetske valove. Od trenutaka kad su Hertz, Tesla i Marconi izradili svoje izume, nalazimo se izloženi i tom dodatnom zračenju. Takvo se zračenje pridodaje onom prirodnom i možemo ga smatrati svojevrsnim zagađenjem. U svijesti prosječnog čovjeka elektromagnetsko se zračenje povezuje uz radiokomunikacijske sustave. Spomen riječi “zračenje” najčešće izaziva i negativne asocijacije, kao da je zračenje uvijek štetno. Kod elektromagnetskih valova razlikujemo ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Energijski kvanti ionizirajućeg zračenja imaju dovoljnu energiju za ionizaciju atoma i molekula u ljudskom organizmu. Ta je energija dovoljna za oštećenje stanica i nasljednih informacija sadržanih u kromosomima. Takvo zračenje su npr. gama-zrake koje nastaju pri raspadu atoma i pri nuklearnoj eksploziji ili rentgenske zrake (poznate i kao X-zrake) koje se rabe npr. u medicinskoj dijagnostici. Naravno, nije svo elektromagnetsko zračenje tako opasno. Na frekvencijama koje koristimo u osobnim komunikacijskim uređajima (mobitel) energijski su kvanti više od milijun puta manji od onih kod ionizirajućeg zračenja, pa ne mogu izazvati oštećenja stanica. Takvo se zračenje zato naziva neionizirajućim.

Kod neionizirajućeg zračenja, na frekvencijama na kojima rade uređaji pokretnih komunikacija, jedini je dokazani učinak zagrijavanje tkiva. Međutim, propisi o zaštiti od elektromagnetskih polja utvrdili su vrlo stroge granice i takvo zagrijavanje pri normalnoj uporabi mobilnih uređaja ne možemo osjetiti. Temeljna ograničenja u području frekvencija pokretnih komunikacija za profesionalnu izloženost utvrđena su kao razine apsorbirane snage koje su 10 puta manje od onih kod kojih temperatura tkiva poraste za 1 stupanj Celzijusa tijekom izlaganja od 30 minuta. Za pučanstvo ta je razina još 5 puta manja, tj. 50 puta manja od spomenute snage koja izaziva porast temperature tkiva za 1 stupanj Celzijusa.

Utjecaj visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljude i druga živa bića proučava se već više od 70 godina, negdje od kraja Drugog svjetskog rata. Kako će tehnologija 5G u svome početku biti evolucija postojećeg sustava 4G, mnogi rezultati dosadašnjih istraživanja utjecaja elektromagnetskih polja na ljude mogu se primijeniti i na 5G.

Napravljene su mnoge studije koje proučavaju utjecaj elektromagnetskih polja ovisno o frekvenciji, snazi i vremenu izloženosti na stanice, tkiva i žive organizme. Na osnovi tih je studija ICNIRP (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection) donio preporuke za ograničavanje izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima. Te su preporuke utemeljene na toplinskim učincima visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja, jer niti jedan od ne-toplinskih učinaka koji su proučavani nije nedvojbeno znanstveno potvrđen. Naravno, time istraživanja nisu završena. Ona se još uvijek provode u cijelom svijetu i novi se rezultati i spoznaje rabe za dopunjavanje zaštitnih mjera. Određivanje i eventualne izmjene dopuštene razine izloženosti elektromagnetskim poljima moraju biti utemeljene na medicinskim i biomedicinskim istraživanjima koja moraju ustanoviti dovoljnu razinu korelacije između uzroka, tj. određene razine elektromagnetskog polja, i posljedice, tj. nekog biološkog učinka.

U zaštitu ljudi od izloženosti elektromagnetskim poljima uključena su i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IARC (Interantional Agency for Research on Cancer). IARC je elektromagnetska polja svrstao u kategoriju 2B. U toj se kategoriji nalaze agensi za koje nije znanstveno dokazano da ne uzrokuju maligne bolesti kod ljudi. Samo usporedbe radi, u kategoriji 2B prema IARC-u se od svima poznatih tvari nalazi i kava. Naravno, kategorizacija prema IARC-u nije definitivna i pojedini se agens može premjestiti u drugu kategoriju na osnovi novih znanstvenih dokaza. Dakle, istraživanja su još u tijeku i građani nisu prepušteni na milost međunarodnih korporacija ili lobija. Svrstavanjem elektromagnetskih polja visokih frekvencija u kategoriju 2B IARC je dao dodatni poticaj za daljnja istraživanja na tome području, posebno za odobravanje novih studija i većih financijskih sredstava za istraživačke skupine.

Kod interpretacije rezultata znanstvenih istraživanja i studija također treba biti oprezan. Na internetu su često dostupni samo sažetci takvih studija u kojima se u nekoliko rečenica sažima materijal od više desetaka ili stotina stranica. Takvi sažetci rijetko iznose cijelu diskusiju samih autora o eventualnim nedostatcima primijenjene metode, odabranog uzorka ili činitelja koji su mogli utjecati na rezultat. Osim toga, važan je i faktor odjeka časopisa u kojem su rezultati objavljeni, kao i vjerodostojnost institucije ili laboratorija iz kojega su autori. Uza sve to, da bi rezultat bio prihvaćen kao znanstveni dokaz, mora biti moguće ponoviti rezultate istraživanja u drugom, neovisnom laboratoriju ili istraživačkoj skupini. Sve to zahtijeva vrijeme te velike ljudske i financijske resurse, pa zato javnost često dobiva dojam da se na istraživanjima ne radi dovoljno ili da je na djelu neka zavjera koja zataškava one rezultate koji “dokazuju” njihova preduvjerenja.

Jedan od čestih primjera namjerne ili nenamjerne pogrešne interpretacije rezultata neke studije je studija na osnovi koje je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) promijenila klasifikaciju visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja u skupinu 2B. Taj se dokument često ističe pri protivljenju postavljanju baznih postaja u urbanim područjima. Međutim, ta je studija proučavala učinke zračenja mobilnog telefona uz glavu korisnika, a ne zračenje baznih postaja. Zbog razlike u udaljenostima, mobitel uz glavu proizvodi mnogo veću razinu gustoće snage nego bilo koja bazna postaja.

Konačno možemo zaključiti da razloga za strah nema. Kao i svaku novu tehnologiju 5G treba upoznati i slijediti preporuke za sigurnu uporabu. Dosadašnje spoznaje iz medicine i biomedicine tvrde da, ako se poštuju propisana ograničenja razina elektromagnetskog polja, neće biti nepoželjnih posljedica za zdravlje ljudi. Ako smo zabrinuti zbog izloženosti visokofrekvencijskim elektromagnetskim poljima i želimo smanjiti svoju izloženost, možemo primijeniti dva osnovna pravila: 1. odmaknuti izvor elektromagnetskog polja od svoga tijela, jer gustoća snage opada s kvadratom udaljenosti i 2. skratiti vrijeme uporabe izvora elektromagnetskog polja.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Otpor i strah dodatno su potaknuti brojnim polu-informacijama i dezinformacijama koje o tehnologiji 5G i raznim s time povezanim “urotama” kolaju internetom i društvenim mrežama. Takve dezinformacije, prikladno upakirane i opremljene bombastičnim naslovom privlače velik broj klikova na internetu.

Otpor tehnologiji 5G proizlazi iz straha prema novom i nepoznatom. Takav je strah poznat kroz mnogo slučajeva u povijesti kao što je npr. uvođenje u uporabu parnog stroja, automobila, izmjenične struje ili radijskog prijemnika. S današnjim povijesnim odmakom ti strahovi izgledaju čudno i gotovo smiješno, međutim ljudima toga doba oni su bili stvarni kao i današnji strah od tehnologije 5G. Povijesni izvori opisuju pobješnjele mase koje uništavaju parne strojeve i prosvjede protiv primjene Teslinog izuma izmjenične struje. Današnje vijesti opisuju uništavanje baznih postaja tehnologije 5G.   

Otpor i strah dodatno su potaknuti brojnim polu-informacijama i dezinformacijama koje o tehnologiji 5G i raznim s time povezanim “urotama” kolaju internetom i društvenim mrežama. Takve dezinformacije, prikladno upakirane i opremljene bombastičnim naslovom privlače velik broj klikova na internetu. Prosječno obrazovanom pojedincu često je teško razlučiti što je istina, a što tek dobro upakirana izmišljotina. Osobni stavovi i neargumentirana mišljenja koje iznose razne zvijezde društvenih mreža i glasni samozvani “eksperti” uzimaju se kao činjenice i opće istine, a znanstveno utemeljeni tekstovi, edukacijski materijali i tehničke informacije najčešće su previše dugi i dosadni da bi ih se pročitalo i pokušalo razumjeti. Ako pak ti tekstovi još govore suprotno od omiljene zvijezde i raskrinkavaju teoriju zavjere, još će im se manje vjerovati. U nedostatku argumenata za opovrgavanje znanstvenih spoznaja, svi koji iznose činjenice suprotne vlastitom uvjerenju paušalno se proglašavaju plaćenicima telekomunikacijske industrije ili kakvih drugih mračnih lobija. Ipak, jedini način za suzbijanje straha je točna i znanstveno utemeljena informacija koju treba strpljivo ponavljati.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Za uvođenje bilo koje nove tehnologije potrebno je vrijeme, ulaganje financijskih sredstava i stručno osposobljeni djelatnici. Eventualna odgoda ili zaustavljanje uvođenja tehnologije 5G sigurno bi izazvala tehnološko zaostajanje, izostala bi financijska ulaganja u infrastrukturu i znanje, a stručno osposobljeni djelatnici bi ili stagnirali ili otišli u druge države kojima je takovo znanje potrebno.

Tehnološki razvoj nije moguće zaustaviti, jer cjelokupna civilizacija i ljudsko društvo ovisi o tehnologiji. Tehnološki će se napredak dogoditi u svakome slučaju, jedino je pitanje hoćemo li ga htjeti i moći pratiti ili ćemo zaostati. S obzirom da za postojeće bežične komunikacijske tehnologije u ovom trenutku nema znanstveno potvrđenih dokaza o mogućoj štetnosti za ljudsko zdravlje ako se poštuju ograničenja o najvišim dopuštenim vrijednostima izloženosti za pojedinu frekvenciju i za ukupnu izloženost po svim frekvencijama, nema razloga za zaustavljanje ili usporavanje uvođenja tehnologije 5G sve dok se poštuju odgovarajuće razine izloženosti. Ukoliko znanstvena istraživanja u međuvremenu potvrde neki eventualno štetni učinak pri nižim razinama izloženosti elektromagnetskom polju, granične razine izloženosti sigurno će se vrlo brzo tome prilagoditi.

Kako tehnologija 5G predviđa uvođenje novih frekvencijskih pojasa za mobilne komunikacije, osobito je važno poštovati granične razine za ukupnu izloženost po svim frekvencijama, što je i do sada bila obaveza po pozitivnim zakonskim propisima.

Moguće sumnje u povećanu izloženost elektromagnetskim poljima koje proizlaze iz šire uporabe sustava MIMO s više antena na mobilnom uređaju i na baznoj postaji, te iz zakretanja snopa bazne postaje prema korisniku, mogu se uzeti u obzir pri proračunu primjenom prikladnog modeliranja i uzimanjem u obzir tzv. “najgoreg slučaja”. Verifikacija modela izloženosti provodi se mjerenjima, a da bi se mjerenja mogla provesti potrebni su uvjeti što bliži stvarnima, tj. operativna mreža sustava 5G s dovoljnim brojem baznih postaja i korisnika. Dakle i u ovome slučaju zaustavljanje ili usporavanje uvođenja tehnologije 5G ne bi pridonijela rješenju ovoga pitanja.

Za uvođenje bilo koje nove tehnologije potrebno je vrijeme, ulaganje financijskih sredstava i stručno osposobljeni djelatnici. Eventualna odgoda ili zaustavljanje uvođenja tehnologije 5G sigurno bi izazvala tehnološko zaostajanje, izostala bi financijska ulaganja u infrastrukturu i znanje, a stručno osposobljeni djelatnici bi ili stagnirali ili otišli u druge države kojima je takovo znanje potrebno. Odlazak stručnjaka samo bi povećao daljnje tehnološko zaostajanje i iz takve bi spirale bilo teško izaći.

Zahtjevi za zaustavljanjem uvođenja tehnologije 5G na šest mjeseci ili godinu dana dok se ne utvrdi eventualna (ne)štetnost na žalost nisu realni. Na osnovi dosadašnjih spoznaja o utjecaju elektromagnetskih valova na zdravlje ljudi i istraživanja koja traju već više od 70 godina, nije vjerojatno očekivati neki revolucionarni dokaz štetnosti ili bezopasnosti u sljedećih nekoliko mjeseci. Zahtijevana odgoda prouzročila bi samo tehnološko zaostajanje sa svim gore nabrojanim posljedicama.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije

Od 5G nema razloga strahovati, ali postoje stvari koje možete učiniti da biste zaštitili svoje zdravlje od postojećih zračenja.

Bojite se mreže 5G?

Nema razloga, tehnologija je vrlo slična onome što smo imali i do sada kroz prošlih 10 ili 15 godina. Razlikovat će se jedino usluge i korisničko iskustvo.

Bojite se izloženosti elektromagnetskim valovima?

Pogledajte u svoj džep, izvadite mobitel i odložite ga na stol. Recite svojoj djeci da naprave isto. Kad telefonirate odmaknite mobitel od tijela, rabite zvučnik ako je moguće. Provjerite gdje vam se u kućanstvu nalazi Wi-Fi pristupna točka, odmaknite je od kreveta i omiljene fotelje. Isključite je kad nije u uporabi. Provjerite mobitele, računala i tablete u kućanstvu. Isključite Wi-Fi i Bluetooth kad ih ne rabite. Ovime ste uklonili najznačajnije izvore elektromagnetskih polja u svojoj okolini i smanjili svoju izloženost elektromagnetskom polju. Bazna postaja čije antene možda vidite sa svoga prozora proizvest će više desetaka ili stotina puta manju gustoću snage u vašoj blizini od prije spomenutih uređaja.

Mislite da bazna postaja koju vidite s prozora ipak previše zrači?

Zatražite uvid u mjerna izvješća od vlasnika bazne postaje, HAKOM-a ili Ministarstva zdravstva. Ako time niste zadovoljni i želite provesti mjerenje u vlastitom prostoru, uslugu zatražite od ovlaštenih mjeriteljskih tvrtki (popis postoji na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva). Ne nasjedajte oglasima samozvanih “mjeritelja” koje više zanima uvid u vaš novčanik, nego u razinu elektromagnetskog polja.

Piše: prof. dr. sc. Davor Bonefačić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Zavod za radiokomunikacije