Hrvatska na 19. mjestu po digitalizaciji u EU
Među 27 država članica EU Hrvatska je na 19. mjestu prema novom indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je ostvarila skromni napredak, ali se i dalje nalazi u skupini zemalja sa začelja ljestvice. 2018. godine Hrvatska je bila na 21. mjestu, a 2019. i 2020. na 20. mjestu.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen za HINU je objasnio da pomak u kategoriji povezivosti možemo zahvaliti nastavkom investiranja operatora u razvoj i izgradnju mreža unatoč krizi izazvanoj pandemijom, čime raste i broj raspoloživih priključaka vrlo velikih brzina.
Najbolji u digitalizaciji su Danska, Finska i Švedska, a ispred Hrvatske je i Slovenija, dok su iza nje Italija, Cipar, Slovačka, Mađarska, Poljska, Grčka, Bugarska i Rumunjska.
U izviješću se ističe kako je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86% nacionalno i 39% ruralno), ali je ukupno korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa neznatno ispod prosjeka EU-a. Jedna od pozitivnih promjena u području povezivosti ističe se dodjela usklađenog spektra za 5G u kolovozu 2021 što je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.
Udio građana s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a. Nasuprot tome, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska poduzeća nastavila su iskorištavati mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30% malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10% prodaje u druge države članice EU-a.
Hrvatska je poduzela nekoliko koraka za poboljšanje digitalnog pristupa javnoj upravi. Ipak, još ima slabije rezultate u području digitalnih javnih usluga. U 2020. samo je 52% korisnika interneta bilo u interakciji s tijelima javne vlasti (prosjek EU-a je 64%).
Detaljnije o rezultatima prema kategorijama:
DESI mjeri digitalizaciju na temelju četiri pokazatelja: ljudski kapital (upotreba interneta i digitalne vještine), povezivost (fiksna i mobilna širokopojasna pokrivenost i korištenje), integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina) i digitalne javne usluge (odnosi se na usluge e-uprave).
Ljudski kapital
U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 16. mjestu među 27 država članica. Građana s najmanje osnovnom razinom digitalnih vještina i dalje je manje od prosjeka EU-a, samo 53% osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Međutim, u dobnoj skupini od 16 do 24 godine razina digitalnih vještina (osnovna i viša od osnovne) najveća je u Europi. Uz to, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a (35% u odnosu na prosjek EU-a od 31%).
Razvoj digitalnih vještina stanovništva od malih nogu jedan je od hrvatskih prioriteta, na primjer promicanjem kodiranja i digitalne pismenosti tijekom Europskog tjedna programiranja5. Hrvatska je 2020. bila među prvih 10 zemalja po broju organiziranih aktivnosti (1 033), koje su okupile gotovo 36 000 sudionika, od kojih su 46% bile žene.
Unatoč povećanju broja stručnjaka za IKT, 68% poduzeća koja zapošljavaju ili traže stručnjake za IKT i dalje navode da teško dolaze do odgovarajućih kandidata.
Povezivost
U kategoriji povezivosti Hrvatska je tek na 20. mjestu. Dobro je pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86% nacionalno i 39% ruralno). Nasuprot tome, ukupno korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a i iznosilo je 73% u 2020.
Hrvatska je dodijelila sav spektar za 5G unutar (spremnost za 5G dosegla je 100%), ali još nema potpunu pokrivenost 5G mrežom. Hrvatska je dodijelila spektar za 5G na dražbi za nekoliko pojaseva koja je završila 12. kolovoza 2021.
Integracija digitalne tehnologije
U kategoriji integracije digitalne tehnologije Hrvatska je na 13. mjestu među državama članicama EU-a. Među hrvatskim malim i srednjim poduzećima njih 62% ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je neznatno iznad prosjeka EU-a od 60%. Kad je riječ o primjeni IKT-a u svrhu okolišne održivosti, 75% hrvatskih poduzeća bilježi srednji/visok intenzitet zelenih mjera primjenom IKT-a, što je znatno više od prosjeka EU-a (66%). Hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30% malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10% prodaje u druge države članice EU-a. Napredne tehnologije sve su popularnije među hrvatskim poduzećima, njih 29% primjenjuje rješenja u oblaku, a 21% rabi rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Svako peto poduzeće (22%) aktivno se koristi društvenim mrežama, a svako četvrto (26%) elektronički dijeli informacije. Procvala je primjena e-računa. Broj poduzeća koja ih upotrebljavaju rekordno je porastao, s 12% u 2018. na 43% u 2020. Povećava se i korištenje velikih podataka, koje je doseglo prosjek EU-a od 14% poduzeća.
Digitalne javne usluge
Kad je riječ o digitalnim javnim uslugama, Hrvatska je na 24. mjestu među zemljama EU-a. Dakle, u toj kategoriji indeksa gospodarske i društvene digitalizacije još ima slabije rezultate. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka jer usluge e-uprave koristi 52% internetskih korisnika, a prosjek EU-a je 64%. Na pokazatelju količine podataka koji su unaprijed popunjeni u internetskim obrascima javnih usluga Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU-a (ima rezultat 43, a prosjek EU-a je 63). Hrvatska je ispod prosjeka EU-a i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga, bez obzira na to je li riječ o uslugama za građane (60%, a prosjek EU-a je 75) ili za poduzeća (73 u usporedbi s prosjekom EU-a od 84). S druge strane, kad je riječ o otvorenim podacima, Hrvatska ima dobre rezultate.
Cijeli izvještaj Europske komisije možete pronaći ovdje: https://bit.ly/3Co99sw
