Može li bežična tehnologija izazvati karcinome?

Iako velika većina stručnjaka, pa i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vjeruje kako zračenje mobitela i povezane infrastrukture ne utječe štetno na zdravlje ljudi, prošle je godine objavljeno zanimljvo istraživanje, koje je pokazalo da velike količine zračenja radio-valovima mogu uzrokovati karcinome, no jedini koji bi se za sada trebali eventualno brinuti oko toga su mužjaci štakora.

Neovisno istraživanje proveo je američki National Institutes of Health (NIH), institut za javno zdravstvo SAD-a, a radi se do sada najopsežnijem i najdugoročnijem istraživanju potencijalnih negativnih učinaka zračenja radio-valovima, na frekvencijama koje se koriste u 2G i 3G mrežama.

Istraživanje je trajalo 10 godina, a provedeno je na 3.000 laboratorijskih životinja – miševa i štakora – no rezultati su bili u najmanju ruku neočekivani. Kako zračenje frekvencijama 2G i 3G mreže nije ionizirajuće, očekivalo bi se da neće biti nikakvih zdravstvenih posljedica. S druge strane, ako bi se pojavile štetne posljedice, očekivalo bi se da su one ravnomjerno raspoređene na sve grupe glodavaca. Konačni rezultati zbunili su znanstvenike i postavili više pitanja nego što su odgovorili.

Studiju je za NIH proveo Nacionalni toksikološki program, koji dokaze o štetnosti smješta u četiri grupe – jaki dokazi, neki dokazi, nepouzdani dokazi, bez dokaza. Istraživanje je pronašlo jasne dokaze da zračenje uzrokuje tumore na srcima štakora mužjaka, neke dokaze da uzrokuje tumore u mozgovima i adrenalnim žlijezdama štakora mužjaka, no svi ostali nalazi nisu bili pouzdani.

Kod ženki štakora, i kod miševa oba spola, znanstvenici su zabilježili samo nepouzdane dokaze – nije se moglo jasno povezati utjecaj zračenja i pojava karcinoma. Osim što učestalost pojave karcinoma nije bila značajno viša od kontrolne skupine, znanstvenicima je i sumnjivo što nije postojao obrazac u razvoju karcinoma. Kada su se pojavljivali karcinomi kod pojedinih mužjaka štakora, pojavljivali su se većinom na sličnim lokacijama – najčešće maligni švanomi na srcu, rjeđe maligni gliomi na mozgu, ili benigni ili maligni feokromocitomi na adrenalnim žlijezdama.

Bitno je napomenuti na nisu svi glodavci razvili karcinome, tek dovoljno veći postotak od kontrolne skupine da bi se mogla sa sigurnošću potvrditi povezanost.

Istraživanje je relevantno jer je po prvi put dalo naznaku da je moguće da neionizirajuće zračenje može biti štetno po određene sisavce, no autori istraživanja ističu da ono nije razlog za paniku, te da se iz rezultata ne mogu izvlačiti nikakvi zaključci o mogućoj štetnosti po ljude, iz više razloga.

Prvenstveno, zračenje kojem su bili izloženi miševi i štakori nije nimalo nalik zračenju kojem su izloženi ljudi koji aktivno koriste mobitele. Glodavci su bili izloženi zračenju jednakog intenziteta po cijelom tijelu, dok je izloženost kod ljudi lokalizirana samo na neposrednu blizinu. Nadalje, najniži intenzitet zračenja u testiranju bio je najviši zakonski dopušteni intenzitet kod ljudi, dok su pojedine skupine glodavca zračene i do četiri puta većom snagom od zakonskog maksimuma, po cijelom tijelu. Konačno, glodavci su zračeni po deset minuta bez prekida, potom bi zračenje bilo prekinuto deset minuta, pa bi se ciklus nastavio. Ukupno bi tokom dana bili aktivno zračeni oko devet sati. Rezultati bi bili usporedivi sa utjecajem na ljude kada bi mobiteli neprekidno zračili četiri puta snažnije od maksimuma, po cijelom tijelu, devet sati dnevno, cijeli naš životni vijek. Ostaje samo pitanje jesmo li po bitnim svojstvima sličniji štakorima ili miševima.

Ovakva istraživanja, jasno, zazivaju nova istraživanja koja će pokušati jasnije identificirati mehanizam koji dovodi do karcinoma kod mužjaka štakora, ali i istraživanja koja će provjeriti nije li ovo prvo istraživanje tek slučajnost ili statistička anomalija – razlog zašto je uvijek potrebno ponoviti istraživanja kako bi bili sigurni u neke zaključke.

Unatoč najnovijem istraživanju, Međunarodna agencija za istraživanje raka, podružnica WHO-a, nije podigla razinu procjene opasnosti radiofrekvencijskog zračenja po ljude – i dalje se nalazi u kategoriji 2B – “moguće kancerogeno po ljude”, skupina tvari koje bi teoretski mogle biti karcinogene, ali za to još nemamo nedvosmislenih dokaza. Primjera radi, u istoj se skupini nalaze i ekstrakt aloe vere i azijsko ukiseljeno povrće, dok se dimljena slanina nalazi u kategoriji iznad, 2A – “vjerojatno kancerogeno po ljude”.

Autori istraživanja istaknuli su i da njihova studija nije obuhvatila učinke zračenja wi-fi mreža, 4G i 5G mreža, koje djeluju na drugačijim frekvencijama i još nižom snagom. Tako je 4G značajno smanjio razinu ukupne izloženosti neionizirajućem zračenju u odnosu na 3G, a slično se može očekivati i s budućim generacijama mreže.

Iako NIH ni WHO, na temelju do sada dostupnih dokaza, ne vjeruju da redovito korištenje mobitela može biti štetno po zdravlje ljudi, NIH ipak ima i dva savjeta za one koji strahuju od mogućeg štetnog utjecaja zračenja. Prvi, i najjednostavniji, je – rjeđe se koristite mobitelom.

Za sve one koji bez mobitela ipak ne mogu, najbolja predostrožnost je koristiti slušalice ili mod za korištenje bez ruku – već na desetak centimetara udaljenosti od glave ili tijela količina zračenja koja dopire do mozga i vitalnih organa postaje gotovo u potpunosti zanemariva.