A što ako je 5G stvarno opasan?
Europska komisija zasad drži stav da nema razloga vjerovati kako bi 5G tehnologija mogla predstavljati opasnost za zdravlje ljudi
Europska unija sprema se na pokretanje komercijalnih 5G mreža u svim zemljama članicama tokom 2020. godine, a brojni su gradovi već započeli testiranje 5G tehnologije. No, u nekim je gradovima došlo do stopiranja uvođenja 5G mreža, najčešće kao posljedica prosvjeda građana.
U ožujku prošle godine, briselska ministrica zaštite okoliša Celine Fremault zaustavila je uvođenje 5G tehnologije u grad, tvrdeći kako ne želi pretvoriti građane u pokusne kuniće. Prosvjedi u švicarskom Bernu doveli su do toga da se u dijelovima grada zaustavilo postavljanje mreže.
Građani u svakom slučaju imaju pravo izražavati svoju zabrinutost i odlučivati o temama koje bi se mogle ticati njihovog zdravlja, no Europska komisija se za sada drži stava kako nema razloga vjerovati da bi 5G mogao predstavljati opasnost po zdravlje ljudi.
Uskoro svi na 5G signalu
Iako protivnici uvođenja 5G tehnologije tvrde kako se takve odluke donose pod utjecajem lobiranja telekomunikacijskih tvrtki, bitno je napomenuti da će uskoro i svi relevantni sudionici u procesu razvijanja 5G mreža – od političara koji ih odobravaju, uključujući i članove Europske komisije, pa do tehničara koji će ih postavljati i injženjera koji ih razvijaju – živjeti na područjima obuhvaćenim 5G signalom, kao i njihovi supružnici, djeca i drugi najmiliji.
Teško je povjerovati u postojanje urote čija bi svrha bila zatiranje dokaza o štetnosti 5G zračenja, iz jednostavnog razloga što će ga biti nemoguće izbjeći. Skrivanje zdravstvenih podataka nije ni u čijem interesu, jer bi jednako stradali i bogati i siromašni, i političari i glasači.
Činjenica je da za sad ne postoji ni jedno završeno istraživanje koje bi pokazalo da je 5G štetan. Ne postoji niti jedno koje bi pokazalo da nije, ali štetnost je znatno lakše dokazati nego bezopasnost.
Dovoljno je jedno istraživanje, kvalitetne metodologije, s robusnim rezultatom izvan statističke pogreške i jasnim biološkim mehanizmom uzroka, kako bi se podigao alarm o mogućoj štetnosti neke tehnologije.
S druge strane, kako bismo dokazali da nešto nije štetno, moramo provesti brojna istraživanja, gledati razne faktore i potencijalne zdravstvene ishode, provoditi istraživanje kroz dulji period vremena, idealno kroz desetljeća, i na kraju još uvijek ne možemo biti sto posto sigurni. Što je najgore, uz veliki broj istraživanja, čisti zakoni teorije vjerojatnosti nam govore da će morati postojati i određen broj statističkih anomalija, koje će dati lažne pozitivne rezultate – nešto će se doimati štetnim što vjerojatno nije.
Stručna tijela i neovisni znanstvenici itekako su svjesni toga, pa pitanju 5G tehnologije prilaze s velikom dozom opreza s obje strane – nitko u ovom trenutku ne može sigurno tvrditi da je bezopasno, ali ni da predstavlja ozbiljnu opasnost.e zadaća pratiti sve znanstvene podatke koji bi mogli ukazivati na potencijalne prijetnje. Ukoliko se pojavi bilo kakva studija ili druga relevantna informacija koja bi opravdala zaustavljanje ili gašenje 5G mreže, SCHEER bi obavijestio Komisiju, koja bi potom brzo reagirala.
Iako ne možemo biti sigurni da je 5G bezopasan, sve odgovorne osobe za sada su sigurne da bilo kakav potencijalni učinak na zdravlje ljudi ne može biti značajan, i ne predstavlja osjetnu opasnost po javnost.
Preporuke Međunarodnog povjerenstva
Današnji standardi koji ograničavaju elektromagnetsko zračenje temelje se na preporukama Međunarodnog povjerenstva za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Sve članice EU pridržavaju se smjernica ICNIRP-a, a Republika Hrvatska spada među države s najstrožim Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja.
Sadašnje 4G mreže emitiraju zračenje daleko nižeg intenziteta od propisanog smjernicama, a 5G mreže će emitirati još manje zračenja, zbog čega Komisija za sada smatra da nije potrebno dodatno ispitivati utjecaj 5G zračenja.
No, u sklopu Komisije djeluje i Znanstveni odbor za zdravstvo, okoliš i nadolazeće prijetnje (SCHEER).
