5G: dolazi vrijeme nove renesanse
Prije samo dvadesetak godina mobitel je bio doslovno mobilni telefon. Mogli smo razgovarati ili poslati SMS poruku. I to je bilo to: one rudimentarne igre s prvih mobitela nisu zapravo vrijedne spomena. Ali tehnologija je napredovala toliko brzim koracima pa danas već postoje rješenja za koja bismo se prije 20 (ili 10) godina zakleli da pripadaju području znanstvene fantastike, poput biometrije, prepoznavanja lica, umjetne inteligencije, proširene stvarnosti …
Ali sva ta napredna rješenja zapravo su tek poboljšavanje postojeće tehnologije koja nam je omogućila da gledanje filmova i serija online, dopisivanje i umrežavanje putem društvenih mreža i pokrivenost mobilnim mrežama gdje god se nalazili. Lako je onda, iz te perspektive, pogrešno zaključiti da je 5G samo nadogradnja postojeće tehnologije, način da ionako (pre)brzi svijet još više ubrzamo. Ako nam 5G donosi samo brzinu, vrijedi li onda truda? I treba li nam doista hiperbrzi svijet, kad već ionako teško hvatamo korak s postojećim.
Možemo donekle zamisliti gdje će sve 5G donijeti poboljšanja, ali gotovo smo sigurno u krivu jer je sve implikacije te tehnologije teško predvidjeti gledajući iz današnje perspektive. Zašto? Zato što će 5G doista donijeti bržu povezivost, ali njegova revolucionarna priroda nije samo u brzini. Možemo zamisliti 5G na isti način na koji zamišljamo druge dijelove infrastrukture, na primjer ceste. Što donosi gradnja auto-cesta? Osnovni, jednostavni odgovor je – brži dolazak do odredišta. Ali ima tu još mnogo toga: auto-ceste ubrzavaju promet, a brži promet znači i više prometa. Više prometa pak znači veću mogućnost popratne zarade (od kafića, restorana i sličnog). Brži promet znači i mogućnost veće razvijenosti okolnih područja. Na primjer, to znači da je industriju i proizvodnju moguće izmjestiti iz većih urbanih područja jer postoji auto-cesta koja omogućava brzu i jednostavnu povezanost, a to pak štedi trošak logistike. I tako dalje, i tako dalje.
Također, 5G omogućava doista brži prijenos podataka. Omogućava prijenos podataka bez zastoja, paralelni prijenos podataka na više kanala te međusobni razgovor različitih uređaja. Sve ovo zajedno… e to je 5G.
I zato već znamo područja na kojima će 5G zasjati. To su pametni gradovi i sve povezano s njima jer će nam omogućiti manje gužve, jednostavniju logistiku, korištenje autonomnih vozila. To je maloprodaja , telemedicina , obrazovanje , industrija , poljoprivreda …
Jer nije važno postoji li specijalist na nekom otoku kad će vam i onaj udaljen stotinama i tisućama kilometara moći pružiti odgovarajuću skrb. Važnost telekomunikacija za obrazovanje smo najbolje shvatili u proteklih 12 mjeseci. Tu je i industrija koja će postati automatizirana do razmjera kojih sada nismo u potpunosti ni svjesni. I poljoprivreda će postati pametnija i optimizirana, pa time i uvelike zaštićena od prirodnih nepogoda i drugih izazova. Odaberite područje i tu će 5G doista pokazati snagu tehnologije koja omogućava sigurnost, povezanost i razvoj i to u svakodnevnom životu. Dovoljno je zamisliti mogućnost da tehnologija, na primjer, čuva okoliš i upozorava na onečišćenja ili požare. Ili na mogućnost da naša djeca uče na najboljim svjetskim sveučilištima – kao da su ondje.
Ako vam je sve to i dalje preteško zamisliti, postoji već presedan u povijesti, revolucionaran izum koji danas uzimamo zdravo za gotovo, a koji je pokrenuo revoluciju neviđenih razmjera. Bio je to Guttenbergov izum tiskarskog stroja. Guttenberg sam nije bio svjestan što je napravio – niti koje će biti implikacije. Umro je u siromaštvu jer je i njemu samome bilo teško zamisliti kako taj stroj – danas jedan od najrevolucionarnijih izuma u ljudskoj povijesti – upogoniti za više od tiskanja Biblija.
Zamislite 15. stoljeće. U prosječnom gradiću pismeni su samo plemići i svećenici. Što će takvom gradiću stroj koji može otisnuti 200 knjiga, ako možete prodati njih svega pet onima koji ih znaju pročitati? Znači, otisnuli ste ih 200, pet ste prodali, ostalo ih je 195 koje ćete podijeliti mornarima, kapetanima, oficirima i drugim putnicima. Oni će ih razdijeliti po svojim mjestima. I tako će – korak po korak, nastati prvi distributivni lanci. A priča se razvija i dalje: imamo tiskarski stroj, možda njime možemo otisnuti kratke vijesti iz naših krajeva i poslati ih u svijet? Odlična ideja – ali još nemamo dovoljno pismenih da bismo mogli imati prve novine. Ali zato imamo prve spikere ili voditelje: pismene ljude kojima se u lučkim krčmama plaća da čitaju vijesti. Guttenbergov je stroj pomogao širenju znanosti i kritičkog razmišljanja – i učinkovito dokinuto srednjovjekovnu cenzuru. Otvorio je put novim industrijama, masovnom obrazovanju i medijima.
I još nešto, možda i najvažnije: u povijesti je svaka tehnološka revolucija išla na ruku onima koji u prethodnom društvenom poretku nisu bili „na vrhu“. Posebno to vrijedi za informacijske revolucije, kakva je među ostalim 5G. Takve revolucije idu na ruku i vizionarima i kreativcima. Vidjeli smo to s tiskarskim strojem, ali i u modernoj povijesti, gdje su otpadnici i pobunjenici, poput Stevea Jobsa, svojim izumima promijenili svijet.
5G je promjena te veličine. A sjetite se, prije izuma tiskarskog stroja, svijet se mučio u mraku srednjeg vijeka. Zato je nova renesansa i nama potreban scenarij.
